Latest translations
2026-02-24
Dergah, Akbaba, İstanbul
Hvala Allahu što nas je stvorio kao muslimane.
Kroz ovaj blagoslov koji nam je podario, stekli smo svako dobro.
Velikodušnost Allaha, Uzvišenog, je bezgranična.
Kao dodatni dar, propisao nam je ibadete za koje postoje određena vremena.
Ibadet u ovom mesecu ramazanu se, naravno, sastoji od posta i teravih-namaza.
Proučiti ceo Kur'an i davati zekat je uvek dobro, ali u ovom mesecu je nagrada za to još veća.
Kaže se da je nagrada sedamsto puta veća, pa čak i mnogo više od toga.
Allah, Uzvišeni, kaže: „Ovaj mesec pripada Meni, i niko ne može da dovodi u pitanje ono što Ja radim.“
Allahovom mudrošću, ovaj ramazan je blagoslovljen mesec.
„Nagrada za svako dobro delo i svaki ibadet je samo kod Mene.“
Allah, Uzvišeni, kaže: „Ona je čak i mnogo više od sedamsto puta veća.“
Njegova velikodušnost je bezgranična, a mi smo u potrebi.
Mi zavisimo od Njegove velikodušnosti.
Bez obzira na to koliko nam On daje, mi se molimo, inša'Allah, za još više.
Neka to ne umanji, već uveća, inša'Allah; neka ojača naša dobra dela i našu veru.
Allah je taj koji daje.
Zato nema razloga za suzdržanost. Neki ljudi oklevaju, ali vi nemojte oklevati.
Molite Allaha, Uzvišenog.
Recite: „O Allahu, daj mi.“
Pokušajmo da u ovom mesecu učinimo što više dobra i pomognemo koliko god je moguće.
Ovo je blagoslovljen mesec.
Neka Allah bude zadovoljan svima vama.
Post danju, namaz noću, teravija – čak i iftar donosi veliku nagradu kod Allaha.
I sehur donosi nagradu.
Allah nam, dakle, daje svaku moguću priliku i kaže: „Skupljajte nagrade, uzmite svoj udeo.“
„Ja dajem, zato to prihvatite.“
Allah kaže: „Vi ste u potrebi; zato Mene molite, i uzmite.“
Neka nas Allah učini postojanim i neka ojača našu veru.
Neka ovaj blagoslovljeni mesec, inša'Allah, bude pun dobrote i blagoslova.
Neka on bude od koristi i ljudima oko nas.
Neka onima koji su skrenuli s puta podari povratak na Pravi put.
Neka i oni, inša'Allah, okuse ovu lepotu.
Share
2026-02-23
Dergah, Akbaba, İstanbul
قُلۡ إِنَّ صَلَاتِي وَنُسُكِي وَمَحۡيَايَ وَمَمَاتِي لِلَّهِ رَبِّ ٱلۡعَٰلَمِينَ (6:162)
لَا شَرِيكَ لَهُۥۖ وَبِذَٰلِكَ أُمِرۡتُ وَأَنَا۠ أَوَّلُ ٱلۡمُسۡلِمِينَ (6:163)
Smisao našeg celog života pokazuje upravo ovaj ajet. Zapravo to pokazuju svi ajeti: Naš život i naša smrt su radi Allahovog zadovoljstva.
Čovek mora u skladu s tim da usmeri svoj život.
Jer čovek nije stvoren za ovaj svet.
Allah želi da Mu ljudi i na ovom i na onom svetu robuju radi Njegovog zadovoljstva.
Većina ljudi je zbunjena i muči se mišlju: „Zašto sam stvoren, zašto sam na svetu? Moram nešto da postignem da bih spasao svoj život.“
A jedino što će zaista spasiti čoveka jeste to da bude na Allahovom putu.
To znači, da živi onako kako to Allah želi.
A šta je to što Allah želi? Da se obavljaju propisani ibadeti – namaz, post, zekat i hadždž.
Kako ćeš to činiti?
Činićeš to svaki dan.
Do kada?
Sve do svoje smrti.
Posle smrti, na ahiretu (onom svetu), ionako više nema ni namaza, ni posta, ni zekata, niti drugih ibadeta.
Te ibadete ćeš obavljati sve dok si na ovom svetu.
Ali kako ovi ibadeti treba da se obavljaju?
Moraš od njih da napraviš čvrstu rutinu.
Obavljaćeš svoj namaz pet puta dnevno.
Danas neki ljudi, u uverenju da će ljude približiti veri, daju savete koji ih zapravo odvraćaju od nje.
Oni kažu: „Moraš da obavljaš namaz u potpunoj poniznosti, hušu'u (skrušenosti), ne smeš dozvoliti da to postane puka rutina.“
Ali kako bi to bilo moguće a da to ne postane stalna navika?
Naravno da će to postati automatski refleks.
Klanjaćeš pet puta dnevno; podrazumeva se da ćeš od toga napraviti rutinu, kako ne bi propustio namaz.
Kako bi te to tištilo i činilo nemirnim kada ga propustiš, i kako bi ponovo pronašao mir tek kada taj namaz obaviš.
To znači da ne smeš da skreneš sa Pravog puta.
Navikni se na taj red i obavljaj pet dnevnih namaza svaki dan.
Nastavi da klanjaš tokom celog svog života.
S postom je potpuno ista situacija.
Postoji jedna veoma lepa izreka sejjidina Alije (kerremallahu vedžheh):
„Kalimatu haqqin urida bihal-batil.“
To znači, sama izjava je istinita, ali se njome teži pogrešnom cilju.
Nikako se ne daj time zbuniti. Oni kažu: „Ne klanja se žurno i nepažljivo, tako namaz nije validan.“
Oni vrše pritisak na ljude govoreći im: „Ako se pet namaza ne obavi u dubokoj poniznosti, hušu'u (skrušenosti), neće biti primljeni.“
Kao da si ti taj koji traži polaganje računa za namaz!
Allah, Uzvišeni i Moćni, kaže: „Ne otežavajte, obavljajte svoj namaz.“
On kaže: „Obavljajte svojih pet propisanih namaza, dajite zekat i postite.“
Vremena ibadeta su tačno utvrđena; nema razloga da se na ljude vrši toliki pritisak.
Naš Poslanik, neka je Allahov mir i blagoslov na njega, u svoje vreme je rekao ashabima: „Ako ne ispunite sto posto onoga što vam je naređeno, vaši ibadeti neće biti primljeni.“
Naš Poslanik (sallallahu alejhi ve sellem) je rekao da se ibadeti moraju ispuniti bez nedostataka, sto posto.
Ali je takođe rekao: „Ako ljudi u poslednjem vremenu ispune makar i jedan posto od naređenog, njihovi ibadeti će biti primljeni.“
Danas ima mnogo imama, hadžija i sličnih, koji misle da čine dobro, a zapravo ne znaju ni šta govore ni šta rade, i tako ljude otuđuju od vere.
Oni stoje u džamiji, posmatraju kako ljudi klanjaju i kritikuju ih.
Zatim ta osoba to pretrpi jednom ili dvaput, ali onda prestane da dolazi u džamiju, a treći put prestane da klanja i kod kuće.
Ovakvim mešanjem oni prave veliku štetu!
Samo ti obavljaj svoj namaz, Allah će ga primiti.
Ljudi se ionako već i više nego dovoljno bore sa došaptavanjima (vesvesama) i sumnjama.
Takvim kritikama oni njihovu situaciju čine samo još gorom.
Neka Allah primi ibadete svih nas.
Ne bojte se; sve dok obavljamo svoj namaz i dok je naša namera Allahovo zadovoljstvo, inšallah će, kao što je i spomenuto u ajetu, naš život, naša smrt i sva naša dela biti radi Allahovog zadovoljstva.
Share
2026-02-22
Dergah, Akbaba, İstanbul
Naš Poslanik, neka je Alahov blagoslov i mir na njega, rekao je u smislu: "Najbolje u svim stvarima je srednji put."
Time je naš Poslanik, neka je Alahov blagoslov i mir na njega, mislio da je bolje ni u čemu ne ići u krajnost.
"Odabrati srednji put u svim stvarima je najbolje", rekao je naš Poslanik, neka je Alahov blagoslov i mir na njega.
"Ne ostavljajte uzde ni previše labave, niti ih previše zatežite", rekao je on.
To važi za svako područje života: bilo na bogosluženju, u ophođenju s drugim ljudima, porodicom ili decom – tako je najbolje postupati.
Danas su ljudi često ili previše strogi ili previše popustljivi.
Takva je ljudska priroda: što više slobode nekome ostavite, on više traži – tome nema kraja.
Dakle, da bi se znala ceniti vrednost stvari, moraju postojati granice.
To, međutim, ne bi trebalo da se radi grubo, već na blag i pažljiv način.
Takav način ophođenja se mora naučiti.
Danas se to zove "diplomatija".
Kako to funkcioniše? Ostvarujete svoj cilj potpuno bez prisile: druga osoba radi ono što vi želite, ali veruje da to čini iz sopstvenih pobuda.
Pri tome si osobi samo suptilno dao do znanja kako da se ponaša, ili si stvorio odgovarajuće uslove za to.
Upravo tako bi trebalo da bude i u porodici, među braćom i sestrama, i u ophođenju sa drugim ljudima.
Ako stalno pristupate drugima sa grubošću, niko vas neće prihvatiti.
Čak i ako u prvom trenutku ćute, usprotiviće vam se prvom prilikom i sav vaš trud će biti uzaludan.
Zbog toga su odnosi sa sopstvenom porodicom i decom tako izuzetno važni.
Često mi dolaze braća i žale se: "Moj sin ili ćerka sada imaju 14 ili 15 godina i izuzetno su neposlušni i buntovni."
To je Alahova mudrost: u tom uzrastu ulaze u pubertet i telo se menja.
Oni prolaze kroz prelazak iz detinjstva u mladost.
Nekada su sa 15 godina već bili odrasli muškarci i žene i izdržavali su porodice – danas to više nije slučaj.
Ali čisto fizički, oni i dalje prolaze kroz isti razvoj.
Po Alahovoj mudrosti, čovek doživljava ogromnu promenu ulaskom u pubertet.
Zato se u ovoj fazi mora postupati posebno obazrivo.
Neki roditelji pogledaju svoje dete i uspaniče se: "Šta se desilo? Da li je zaposednuto? Da li je džin ušao u dete?"
Pri tome se uopšte nije desilo ništa neobično; samo se telo menja, tačno onako kako je Alah u Svojoj mudrosti predvideo.
Ostavljaju detinjstvo za sobom i postaju mlade žene i muškarci.
Ovaj proces se mora dobro ispratiti i sa njima se mora pravilno postupati.
To se uči postepeno.
Ne smete biti ni previše strogi, niti ih smete prepustiti potpuno samima sebi.
Morate ih usmeravati sa mnogo takta i pomoći im da uspešno prebrode ovu fazu.
Neka im Alah podari dug i blagosloven život.
Jer naša deca su najvažnija; ona su najvrednije blago za čovečanstvo i islam.
Ne smemo dozvoliti da propadnu. Neka nas Alah toga sačuva.
Naš Poslanik, neka je Alahov blagoslov i mir na njega, uvek je bio milostiv.
A i njegovi drugovi su bili puni milosti.
On nas je naučio da budemo milostivi i kako da se ophodimo prema drugim ljudima – to i mi moramo uzeti k srcu.
Neka nam Alah pomogne i zaštiti našu decu.
Neka On sačuva decu svih muslimana i podari uputu i svim ostalim ljudima, inšaAlah.
Share
2026-02-21
Dergah, Akbaba, İstanbul
شَهۡرُ رَمَضَانَ ٱلَّذِيٓ أُنزِلَ فِيهِ ٱلۡقُرۡءَانُ هُدٗى لِّلنَّاسِ وَبَيِّنَٰتٖ مِّنَ ٱلۡهُدَىٰ وَٱلۡفُرۡقَانِۚ (2:185)
Blagosloveni mesec Ramazan je mesec koji Allah voli.
Njegova odlika je zaista velika; nagrada za obavljene ibadete kod Allaha je neizmerna.
Zaista neizmerna. Zato treba činiti što više dobra i obavljati ibadete koliko god se može.
A čak i ako neko nije u stanju to da učini, trebalo bi barem da donese nameru: "Nameravam da provedem ceo Ramazan onako kako je to ugodno Allahu, azze ve dželle."
Naši gresi su brojni. Učinimo ono što je u našoj moći, i neka nas Allah nagradi u skladu sa našom namerom.
Jer to je ono najvažnije.
Neki ljudi obavljaju mnogo ibadeta, drugi manje.
Najvažnije pri tome je da se postigne zadovoljstvo Allaha, azze ve dželle.
Ako u svemu što radiš imaš nameru da postigneš Allahovo zadovoljstvo, bićeš u potpunosti nagrađen od Njega zahvaljujući toj nameri – čak i ako je tvoje delo bilo malo.
Allah, azze ve dželle, je Ekremul-Ekramin, Najdarežljiviji od darežljivih; On prelazi preko malih grešaka.
Ipak, postoje neke stvari na koje se obavezno mora obratiti pažnja.
Postoje ljudi koji zbunjuju druge pitanjima poput: "Kada treba početi sa postom, kada ga treba prekinuti?"
Čak smo čuli za ljude koji tvrde: "Može da se jede sve dok sunce ne izađe."
Oni unose zabunu izjavama poput: "Vreme imsaka je tada i tada." Zato je na ovu temu potreban oprez.
Nakon nastupanja vremena imsaka, apsolutno se više ništa ne sme jesti.
Oni tvrde da se može jesti do izlaska sunca, a pri tome se još prave da su učenjaci. Ali oni to nisu; oni su neznalice.
Apsolutno nema razloga da se post celog meseca Ramazana dovodi u pitanje ili upropasti zbog pet ili deset minuta.
Naredba Allaha, azze ve dželle, je jasna: moramo se držati puta i granica koje je On postavio.
To je ključna stvar. Nedostaci u drugim ibadetima mogu se nadoknaditi ispravnom namerom, ali kada su u pitanju ova vremena, mora se biti veoma precizan.
Vreme sehura, odnosno imsak, obično traje do ezana. Nakon toga se više ne sme jesti. Međutim, da biste bili sigurni, najbolje je prestati sa jelom i pićem već 5 do 15 minuta pre ezana.
Tako čovek čuva svoj post i igra na sigurno.
Nekada su postojali takozvani "muvekiti" koji su određivali vremena. Muvekit je onaj koji precizno podešava i izračunava vremena namaza.
Oni su izračunavali kada se završava sehur, a kada nastupa imsak. Imsak zapravo znači da se od tog trenutka mora prestati sa jelom i pićem.
Sva vremena namaza – bilo za sabah, podne ili ikindiju – računali su muvekiti.
Danas to zanimanje jedva da postoji, ali zato sada imamo naše kalendare.
Vremena se određuju prema njima. Naravno da bi bilo lepše imati pravog muvekita, ali pošto to danas više nije uobičajeno, ravnaćemo se po kalendaru, inša'Allah.
Ali kao što je rečeno: onaj ko želi da ima mirnu savest, trebalo bi radi sigurnosti već 5 do 10 minuta ranije da donese nameru za post i da više ništa ne jede.
Ništa ne gubiš ako, radi Allaha, prestaneš da jedeš pet minuta ranije. Na to zaista treba obratiti pažnju.
Inače važi ono što je već rečeno: sve dok se čovek pridržava vremena, obavljeni ibadeti biće primljeni.
Biće prihvaćeni kao važeći ibadeti, i ti ćeš postići Allahovo zadovoljstvo.
Allah je za sve odredio određeni rok i vreme.
Postoji vreme za Ramazan i vreme za Bajram; isto tako postoji vreme za sabah i podne namaz.
Sabah namaz, na primer, ne može se klanjati pre nego što nastupi njegovo vreme.
Kod podne namaza je potpuno isto: ne može se klanjati pre njegovog određenog vremena.
Kod ikindije namaza (asr) je malo fleksibilnije. Tu postoje vremena asr-i evvel i asr-i sani, tako da se može klanjati malo ranije ili kasnije.
Vreme za akšam namaz je pak strogo određeno; ni on se ne može klanjati pre vremena.
Kod jacija namaza vremenski okvir je opet nešto širi. Može se klanjati ranije ili kasnije, sve dok ostaje unutar zadatog vremenskog raspona.
Generalno, međutim, važi da se vremena namaza moraju tačno poštovati i na njih se mora paziti.
Ali je posebno važno veoma precizno paziti na vremena za iftar i sehur.
Neka Allah to primi. Neka Allah primi naše ibadete.
Ako ima ljudi koji su nesvesno naseli na takve pogrešne izjave, trebalo bi da zatraže oprost. Neka im Allah oprosti, inša'Allah.
Share
2026-02-20
Dergah, Akbaba, İstanbul
وَقِهِمُ ٱلسَّيِّـَٔاتِۚ وَمَن تَقِ ٱلسَّيِّـَٔاتِ يَوۡمَئِذٖ فَقَدۡ رَحِمۡتَهُ (40:9)
Činiti dobro i kloniti se zla je dužnost svakog vernika i sledbenika tarikata.
Čuvanje od greha i svakog zla biva nagrađeno – i to je nešto što Allah voli.
Tada čovek zadobija Allahovu milost.
U časnom Kur'anu Allah kaže: "I sačuvaj nas od zla."
A onome ko bude sačuvan od zla, On ukazuje Svoju milost.
Ta milost je ono najvrednije za čoveka.
Ona je beskrajno dragocena, ali ljudi ne umeju da je cene.
Potpuno su izgubili iz vida šta je vredno, šta je dobro, a šta zlo.
U današnje vreme oni zlo smatraju dobrim, a dobro zlim.
Ranije su ljudi makar donekle mogli da prepoznaju zlo.
Međutim, danas je slučaj upravo suprotan: oni naređuju zlo...
...i zabranjuju dobro.
A islam nas uči: naređujte dobro, zabranjujte zlo i upozoravajte ljude.
Naprotiv, trebalo bi reći: "To je nešto loše, ne radite to, ostavite se toga."
U našem vremenu se, međutim, sve preokrenulo.
Svo zlo koje se danas dešava nije spojivo ni sa ljudskošću, ni sa verom, ni sa bilo čim drugim.
Zato moramo biti krajnje oprezni.
Čak i ako ne možeš činiti puno dobra, barem se kloni zla i ne nanosi štetu.
Čak i ako se ne mogu u potpunosti ispunjavati Allahove zapovesti, čovek bi se makar trebao držati Njegove naredbe i kloniti se zla.
Trebalo bi uvek imati na umu: "Ovo nije dobro delo."
Kada se čovek na taj način kloni zla, zadobija Allahovu milost.
Nakon toga čovek počinje da čini dobro, i sva vrata ka dobru se otvaraju.
Neka nas Allah sve sačuva.
Neka vodimo život u dobru i klonimo se zla.
Neka Allah podari uputu i ljudima koji čine zlo.
Neka i njima pokaže put ka dobru, inšallah.
Share
2026-02-19
Dergah, Akbaba, İstanbul
Neka je Ramazan blagoslovljen i pun blagodati, inšallah.
Na početku Ramazana ponovo je vladala mala pometnja među ljudima.
Neki su sa Ramazanom počeli već dan ranije.
Za nas je danas, ako Allah da, prvi dan.
Nismo hteli juče nepotrebno da dužimo o toj temi.
Jer svako počinje Ramazan u skladu sa zemljom u kojoj se nalazi.
I prekidanje posta i Bajram treba da se ravnaju prema tome.
Mi se ovde ravnamo prema mestu našeg boravka; tome se nema šta prigovoriti.
Postoje verski propisi o tome. Naš Poslanik, mir i blagoslov neka je na njega, rekao je: "Postite kada vidite mlađak, i nemojte postiti kada ga ne vidite."
Šta to znači? Ako je oblačno i Mesec nije vidljiv, treba upotpuniti mesec šaban na 30 dana.
To je verski propis: mesec se upotpunjuje na 30 dana.
Međutim, ko boravi u drugoj zemlji, posti u skladu sa tamošnjim propisima.
To znači da se mora postiti zajedno sa zajednicom.
Nije ispravno postiti ili prekinuti post na svoju ruku.
Neka nas Allah sačuva – čovek tako uzima greh na sebe.
Pošto je ramazanski post obaveza, u slučaju namernog prekidanja mora se nadoknaditi ili iskupiti.
Zato se mora ravnati prema mestu boravka.
Juče nismo detaljnije ulazili u to kako ne bismo stvarali pometnju, da niko ne bi rekao: "Ti nisi postio, pa nećemo ni mi postiti."
U zavisnosti od zemlje, Mesec može biti vidljiv ranije ili kasnije; to znaju stručnjaci i učenjaci.
Ostajemo pri našoj izjavi.
Da bi post ostao ispravan: ravnajte se prema praksi zemlje u kojoj živite i u skladu s tim obavljajte svoj post i Bajram.
Apsolutno je nedozvoljeno prekinuti post jedan dan ranije i slaviti Bajram dok ostali još uvek poste.
Morate se obavezno prikloniti zajednici i odredbama države u kojoj se nalazite.
Neka to Allah blagoslovi, neka bude na dobro.
Share
2026-02-18
Dergah, Akbaba, İstanbul
Hvala Allahu! Irak: Bagdad, Kerbala, Nadžaf... Bilo nam je omogućeno da ih sve posetimo.
Neka je Allah zadovoljan svecima koji su tamo.
Neka se njihovi stepeni uzdignu i neka njihova podrška bude sa nama.
To su velikani islama, velike ličnosti ummeta.
Oni su milione ljudi pozivali i upućivali na pravi put; oni su im služili.
Njihova služba traje i dalje, njihova podrška traje i dalje.
Kod njih ne postoji „umro i nestao”.
Kada umru, postaju jači; njihova duhovna snaga raste.
Jer oni sada više nemaju nikakve veze sa ovim svetom.
Njihov zadatak, da pripremaju ljude na ovom svetu za onaj svet, nastavlja se i ne završava.
Njihove knjige dela su otvorene.
Kao što je naš Poslanik (sallallahu alejhi ve sellem) rekao: Sve dok postoji neko ko se moli za tebe nakon tebe ili ima koristi od tvog znanja, tvoja knjiga dela ostaje otvorena.
Zato su njihove knjige otvorene, a oni su velikodušni.
Oni se mole da i drugi pronađu pravi put i pružaju svoju podršku.
Kiša milosti nad njihovim svetilištima i blagoslovljenim mestima nikada ne prestaje i ne presušuje.
Ko tamo ide, ide radi Allaha.
Oni od Allaha traže milost, oprost i dobrotu.
A Allah, Moćni i Uzvišeni, ne vraća ih praznih ruku.
Ta mesta se ne posećuju radi ovog sveta, već radi onog sveta, da bi se obogatio večni život.
Tamo se može zatražiti sve.
Hvala Allahu, bilo je to prelepo putovanje.
Bilo je to putovanje preduzeto isključivo radi Allaha.
Hvala Allahu, živi i zdravi smo otišli i vratili se.
Vratili smo se sa milošću.
Sa Allahovim darovima... Milošću Allaha, Moćnog i Uzvišenog, i radi njihove časti, nadamo se da nismo ostali praznih ruku.
Neka ovo ojača našu veru i, inšallah, učvrsti i veru drugih.
Ti blagoslovljeni... Od vremena našeg Poslanika (sallallahu alejhi ve sellem), a kasnije i Ehli Bejt, učenjaci i veliki sveci – bili su tamo brojno zastupljeni.
Budući da su to mesta Halifata i gradovi islama, ljudi su dolazili sa svih strana tražeći podršku, znanje i spoznaju.
Ovo mesto je ispunjeno njihovim blagoslovljenim znanjem, njihovim duhovnim zračenjem i njihovim blagoslovom.
I tako se nastavlja u nedogled, hvala Allahu.
Spoljašnji izgled nije važan; važne su ličnosti koje tamo počivaju.
Njihova podrška obuhvata ceo svet.
Inšallah, ovo se ne dešava iz ovozemaljskih namera, već radi Allaha.
Neka Allah učini da ovo bude povod za dobro.
Neka njihova podrška uvek stiže do nas, inšallah.
Share
2026-02-12
Dergah, Akbaba, İstanbul
وَلَا تَقۡرَبُواْ ٱلۡفَوَٰحِشَ (6:151)
"Držite se što dalje od greha", kaže Allah.
Ne približavajte im se.
Jer ako kažeš: "Mogu ja sebe spasiti", mogao bi se zaraziti.
To je Allah, Svemogući i Uzvišeni, ljudima odredio kao zapovest i iskušenje.
Ko se toga kloni, ubraja se u voljene Allahove robove.
Ko se upusti u grehe i ne zatraži oprost, zapliće se sve dublje; to postaje navika koje se više ne može osloboditi.
Pošto se sada nalazimo u poslednjim vremenima, ova zla su se znatno povećala.
Stanje je postalo zaista strašno.
Ranije je to često bio slučaj kod nemuslimana.
Kod njih se mogla naći svaka vrsta zla.
Danas je tako širom sveta, bilo da je reč o muslimanu ili nemuslimanu: greh se smatra normalnim i jednostavno se čini.
I čineći to, oni propadaju.
To je kao čovek u močvari koji ne može sâm sebe da spasi.
Zato moraš bežati i uopšte se ne približavati močvari.
Ako upadneš ili ti noga potone, odmah je izvuci.
Pokaj se i zatraži oprost.
Tada će Allah oprostiti.
Ali ako pogoršaš stvar – što se više upuštaš, to dublje toneš.
Na kraju će biti teško spasiti se.
Čak i ako čovek stalno greši... Čovek je grešan...
Allah je stvorio čoveka da bi grešio i da bi mu On oprostio.
Ali ljudi kojima ne pada na pamet da traže oprost i ne nadaju se oprostu, već nastavljaju po starom, sami sebe uništavaju.
Njihov onaj svet je upropašten; oni ostaju večno na užasnom mestu, u Paklu.
Neka nas Allah sačuva.
Pokajanje i traženje oprosta su velika blagodat za nas; jedna od najvećih blagodati koje je Allah, Svemogući i Uzvišeni, dao.
Pokajanje i oprost...
Vrata pokajanja ostaju otvorena sve dok Sunce ne izađe na zapadu.
Njegova milost je neprestana.
Zato neka nam Allah oprosti.
Neka nas Allah sačuva od greha i drži nas podalje od njih.
Neka nam On ukaže Svoju milost. U časnom Kur'anu se kaže:
وَقِهِمُ ٱلسَّيِّـَٔاتِۚ وَمَن تَقِ ٱلسَّيِّـَٔاتِ يَوۡمَئِذٖ فَقَدۡ رَحِمۡتَهُ (40:9)
Neka nas On zaštiti od greha.
Ko bude sačuvan od ovih greha, stiče milost – Allahovu milost.
Onu milost koja čoveka drži podalje od greha.
Čak i ako neko zgreši, on se pokaje, i Allah oprosti.
Neka nas Allah ubroji u one kojima je oprošteno, inšallah.
Share
2026-02-11
Dergah, Akbaba, İstanbul
وَتَعَاوَنُواْ عَلَى ٱلۡبِرِّ وَٱلتَّقۡوَىٰۖ وَلَا تَعَاوَنُواْ عَلَى ٱلۡإِثۡمِ وَٱلۡعُدۡوَٰنِۚ (5:2)
"Jedni drugima pomažite u dobročinstvu", govori Allah, Svemoćni i Uzvišeni.
"Ali ne sudjelujte u grijesima."
"Ni u kom slučaju si ne pomažite u tome", kaže On.
Šta to znači?
Neki ljudi mi dolaze i kažu:
"Molim te, uputi dovu; naš brat, sin, muž..."
...odali su se kockanju."
On prokocka svoj novac. Koji je lijek za to?
Za ovisnost o kockanju jedva da postoji lijek.
Nažalost. Da Allah nikoga time ne iskuša.
Kada nekoga jednom obuzme, teško da ima izlaza.
Ali jedini "lijek" je: Ne dajte mu novac.
Vi kažete: "Ali on plače i kuka."
On to zahtijeva uporno.
Ne smijete mu ga dati.
Šta god da radi, taj novac ne smijete dati.
Jer inače pomažete u činjenju grijeha (harama).
On trati vaš imetak, a vi mu omogućavate grijeh.
To je težak prijestup.
Uništili su islamski svijet ovim kockanjem.
Pojavljuje se svuda.
U kući, vani... Šejtan je u ovom ahir-zemanu (posljednjem vremenu) postao veoma lukav.
Zato je lijek, kao što rekoh: Ne dajte mu novac.
Jer ako daš novac, postaješ saučesnik u tom grijehu.
Postaješ saučesnik, pomažeš mu u griješenju.
I nakon toga prljaš svoj čisti novac.
Prljav novac kruži svuda.
Od jednog do drugog; sve postaje haram, sve postaje loše.
To je važna stvar.
Ponekad čovjek ima sažaljenja. Nemojte imati sažaljenja!
Ne smiješ imati lažno sažaljenje prema grješniku koje ga navodi da i dalje griješi.
Nema koristi pokazivati sažaljenje i time ga gurnuti još dublje.
Na to se mora paziti.
Samo dove nisu dovoljne.
To je takva bolest – da nas Allah sačuva –,
gora je od bilo čega drugog.
Za sve se može pokajati, ali kada čovjeka to jednom obuzme...
Uništava imetak, kuću i dom; ništa ne preostaje.
Zato se mora biti oprezan.
Kao što rekoh, opasnije je od svega drugog.
Zato pazite: Ne pomažite onima koji to rade.
Što se tiče dove...
Dova možda pomogne u jednom od milijardu slučajeva, ali obično je kockanje neizlječivo.
Rješenje se, međutim, nalazi u Kur'anu:
وَلَا تُؤۡتُواْ ٱلسُّفَهَآءَ أَمۡوَٰلَكُمُ (4:5)
"Ne dajte maloumnicima (nerazumnima) svoj imetak."
To su maloumnici.
Pod "maloumnik" se misli na to da im se ne može vjerovati.
Ne može se garantovati ni za šta što oni rade.
Zato: Ne suprotstavljajte se Allahovoj naredbi.
Pokoravajte se Allahovoj naredbi.
Pomozite da se spriječe grijesi, inšallah.
Da ih Allah spasi.
Da Allah nikoga time ne iskuša.
Share
2026-02-10
Bedevi Tekkesi, Beylerbeyi, İstanbul
خُذِ الْحَبَّ مِنَ الْحَبِّ، وَالشَّاةَ مِنَ الْغَنَمِ، وَالْبَعِيرَ مِنَ الْإِبِلِ، وَالْبَقَرَةَ مِنَ الْبَقَرِ
Naš Poslanik (sallallahu alejhi ve sellem) kaže: „Kada ubireš zekat, uzmi žito od žita, ovce od ovaca, kamile od kamila i goveda od goveda.“
Time ulazimo u temu zekata.
الرِّكَازُ الَّذِي يَنْبُتُ فِي الْأَرْضِ
Naš Poslanik (sallallahu alejhi ve sellem) kaže: „Rikaz je ono što zemlja daje.“
Dakle, ako se radi o blagu ili pronađenom predmetu, nalazač mora dati petinu toga kao zekat.
Na primer, ako pronađe 100 lira, mora dati 20 lira kao zekat.
Ne može zadržati sve i reći: „Pronašao sam ovo blago, pripada samo meni, prodaću ga.“
Ovde je zekat veći nego obično. Dok normalan zekat iznosi 2,5 odsto, ovde se mora dati 20 odsto.
الرِّكَازُ الذَّهَبُ وَالْفِضَّةُ الَّتِي خَلَقَهَا اللَّهُ فِي الْأَرْضِ يَوْمَ خُلِقَتْ
Nadalje, naš Poslanik (sallallahu alejhi ve sellem) objašnjava: Rikaz obuhvata blaga, nađene stvari ili rudna bogatstva iz rudnika.
Jer se radi o zlatu i srebru koje Allah drži skrivenim u zemlji od dana njenog stvaranja.
Isto važi i za rudnike; nakon iskopavanja mora se dati 20 odsto kao zekat.
الزَّكَاةُ فِي هَذِهِ الْأَرْبَعِ: الْحِنْطَةِ، وَالشَّعِيرِ، وَالزَّبِيبِ، وَالتَّمْرِ
Naš Poslanik (sallallahu alejhi ve sellem) kaže: „Na četiri stvari se daje zekat: pšenicu, ječam, suvo grožđe i datule.“
الْعَجْمَاءُ جُبَارٌ، وَالْبِئْرُ جُبَارٌ، وَالْمَعْدِنُ جُبَارٌ، وَفِي الرِّكَازِ الْخُمُسُ
Pročitano se odnosi na poglavlje o zekatu. Slušamo, neka Allah to ukabuli. Budući da sve ima svoja pravila, treba pitati učene ljude kako bi se zekat ispravno dao.
Naš Poslanik (sallallahu alejhi ve sellem) kaže: „Povreda koju nanese životinja ne povlači odgovornost.“
„Ko padne u bunar, nema pravo na odštetu.“
„Ko padne u rudarsko okno, nema pravo na odštetu.“
To znači: ako se pri tome dogodi nesreća, to se ne smatra odgovornošću; ne mora se plaćati odšteta za bol.
„Kod rikaza, dakle kod blaga i nađenih stvari, mora se dati petina kao zekat.“
Kao što je već pomenuto, stopa ovde iznosi jednu petinu.
فِي الْإِبِلِ صَدَقَتُهَا، وَفِي الْغَنَمِ صَدَقَتُهَا، وَفِي الْبَقَرِ صَدَقَتُهَا، وَفِي الْبُرِّ صَدَقَتُهُ. وَمَنْ رَفَعَ دَنَانِيرًا أَوْ دَرَاهِمَ... فَهُوَ كَنْزٌ يُكْوَى بِهِ يَوْمَ الْقِيَامَةِ
Naš Poslanik (sallallahu alejhi ve sellem) kaže: „Na kamile se daje zekat.“ Ko poseduje kamile, mora dati zekat u skladu sa njihovim brojem.
„I na ovce se daje zekat.“
„Na goveda se daje zekat.“
„Na pšenicu se daje zekat.“
Takođe se mora dati zekat na dinare i srebrnjake.
Ko poseduje imetak, a na njega ne daje zekat i ne deli ga na Allahovom putu, biće žigosan tim dobrima na Sudnjem danu.
Zekat je dug; tako prolazi onaj ko svoj dug ne izmiri.
Na Sudnjem danu biće u vatri žigosan zlatom koje je gomilao na ovom svetu.
Zlato i srebro koje je čuvao, ne plaćajući zekat, neće mu koristiti, već će mu naškoditi.
فِي الْخَيْلِ السَّائِمَةِ فِي كُلِّ فَرَسٍ دِينَارٌ
Naš Poslanik (sallallahu alejhi ve sellem) kaže: „Za svakog konja koji je na ispaši (Saime) daje se jedan zlatni dinar zekata.“
To znači: za svakog konja kojeg ne hrani u štali, već koji slobodno pase, mora dati jedan zlatnik.
فِي الرِّكَازِ الْخُمُسُ
Naš Poslanik (sallallahu alejhi ve sellem) ponovo kaže: „Kod rikaza, dakle kod blaga i nađenih stvari, zekat iznosi jednu petinu.“
Time je to još jednom potvrdio: udeo je jedna petina.
فِي الرِّكَازِ الْعُشْرُ
U drugom predanju naš Poslanik (sallallahu alejhi ve sellem) kaže: „Kod rikaza se (u određenim slučajevima) daje desetina (ušur).“
فِي الْعَسَلِ فِي كُلِّ عَشَرَةِ أَزْقُقٍ زِقٌّ
Naš Poslanik (sallallahu alejhi ve sellem) kaže: „Kod meda se na svakih deset mješina daje jedna mješina kao zekat.“
To znači da i kod meda stopa odgovara desetini (ušur).
فِي اللَّبَنِ صَدَقَةٌ
Naš Poslanik (sallallahu alejhi ve sellem) spominje da se i na mleko daje zekat.
فِي ثَلَاثِينَ مِنَ الْبَقَرِ تَبِيعٌ أَوْ تَبِيعَةٌ، وَفِي الْأَرْبَعِينَ مُسِنَّةٌ
Naš Poslanik (sallallahu alejhi ve sellem) kaže: „Na 30 goveda daje se tabija ili tabija (jednogodišnje tele) kao zekat.“
„A na svakih 40 goveda daje se musinna (dvogodišnja krava).“
فِيمَا سَقَتِ السَّمَاءُ وَالْأَنْهَارُ وَالْعُيُونُ أَوْ كَانَ عَثَرِيًّا الْعُشْرُ، وَفِيمَا سُقِيَ بِالسَّوَانِي أَوِ النَّضْحِ نِصْفُ الْعُشْرِ
Naš Poslanik (sallallahu alejhi ve sellem) kaže: „Od obradive zemlje koja se prirodno navodnjava kišom, rekama ili izvorima, daje se desetina (ušur) kao zekat.“
To znači: tamo gde nema troškova za vodu, daje se desetina.
„Od onoga što se navodnjava kofama ili pomoću životinja (uz ulaganje truda), daje se polovina desetine.“
Pošto se ovde uzimaju u obzir troškovi i trud, stopa zekata ne iznosi desetinu, već polovinu toga.
Neka nam Allah omogući da naš hadž i naš zekat ispravno obavimo.
Nemojmo gomilati dugove, već delimo velikodušno.
Neka Allah to ukabuli i sačuva nas od zla našeg nefsa (ega).
Nefs je pohlepan; ne budimo škrti i ne odlažimo to za onaj svet, inšallah.
Treba obilno davati.
Što više dajete, to bolje. Pošto je zekat obaveza (farz), njegova nagrada je veća od nagrade za dobrovoljna dela (nafila).
Share